Mjesto Humac dobilo je svoje ime po humku, brijegu nedaleko od Ljubuškoga i samo pola kilometra udaljenom od rijeke Trebižat. Taj brijeg odavno je privlačan. Prije 2000 godina Rimljani, osvajači svijeta, graditelji cesta i mostova, izgradiše ovdje svoju vojnu bazu Bigeste, logor četvrte legije. Štitila je most na Trebižatu ispod logora i sigurnost ceste iz Narone (Vid) za Salonu (Solin). Do ovog vojnog logora doveli su vodu čak iz vrela Vrioštice u Vitini. Upravo na Humcu najjasnije su vidljivi ostaci starog rimskog vodovoda. Ostatke naselja i zgrada, vrijeme, najveći graditelj - rušitelj, još nije uništilo. Vojni put Narona - Bigeste bio je jedan krak kliješta koja su konačno smrvila otpor ponosnih i hrabrih Dalmata, ilirskog plemena sa središtem u Duvnu, nastanjenog na prostoru od Cetine do Gornjeg Vrbasa i srednje Neretve. Drugi krak bila je cesta Solin - Trilj. Nestalo je Rimljana i Dalmata, Bigesta, Narone i Salone. Došli su u ove strane naši pradjedovi Hrvati, sve porušili i kad su se otrijeznili i pokrstili, počeli su graditi. Povijest kaže da su se doseljeni Hrvati najdulje opirali pokrštavanju na obalnom području od Neretve do Cetine i u njegovom najbližem zaleđu. Ovaj prostor dobio je ime Paganija: Poganska zemlja. Spadao je tu i humački, odnosno ljubuški kraj.
Župa sv. Ante na Humcu nastala je cijepanjem župe Veljaci. Zbog velike rasprostranjenosti veljačke župe, njezin je župnik veoma teško obavljao svoje župne obveze. Zato je trebalo tražiti zgodnije mogućnosti. Na to je posebno mislio fra Anđeo Kraljević, kada je bio župnik u Veljacima (1846.-1852.). On je godine 1850. u selu Humcu kupio malo zemljište, da bi se tijekom vremena prema mogućnosti ondje napravila kuća za svećenike. Godine 1855., kada je fra Anđeo bio kustod Hercegovačke franjevačke kustodije, odlučeno je od 14 istočnih sela napraviti novu mjesnu kapelaniju. Prvim kapelanom imenovan je fra Jozo Cigić, koji je na mjestu današnjeg istočnog samostanskog krila izgradio prvi skromni stan od osam soba s kapelicom. Mjesna kapelanija Humac je počela voditi matice godine 1857., a proglašena je neovisnom župom tek 1866. godine. Zemljišni posjed je proširen čime je stvoren prostor za daljnju izgradnju.
Pored stare župne crkve i nove crkve sv. Ante, humačka župa danas ima devet filijalnih crkava po svim mjestima župe. U župi se nalaze 24 groblja. Svete mise se slave svake nedjelje na 11 mjesta, a svake prve nedjelje u mjesecu na 13 mjesta. Broj vjernika i obitelji u humačkoj župi je u stalnom porastu što se vidi iz sljedećeg prikaza:
|
Godina |
Obitelji |
Vjernika |
|
1743.* |
23 |
173 |
|
1768.* |
28 |
121 |
|
1867. |
523 |
3.407 |
|
1902. |
1.004 |
6.999 |
|
1932. |
1.260 |
9.712 |
|
1940. |
1.650 |
10.729 |
|
1975. |
2.137 |
10.837 |
|
1998. |
2.964 |
12.399 |
|
2000. |
3.219 |
12.448 |
|
2003. |
3.271 |
12.765 |
|
2004. |
3.303 |
12.950 |
|
2005. |
3.345 |
13.085 |
* Podaci za 1743. i 1768. godinu su uzeti za naselja tadašnje veljačke župe koja danas pripadaju teritoriju župe Humac.
HUMAČKA CRKVA
Izgradnju humačkog samostana pratila je gradnja samostanske i župne crkve sv. Ante Padovanskoga. Na molbu za gradnju crkve na Humcu, turske vlasti su pozitivno odgovorile 15. svibnja 1867. godine. Kamen temeljac nove crkve sv. Ante na Humcu blagoslovio je fra Petar Kordić 26. srpnja 1868. Istovremeno s crkvom izgrađen je i zvonik. Nabavljena su dva veća zvona koja su prvi put zazvonila 10. siječnja 1869. godine. Crkvu je svečano posvetio biskup fra Paškal Buconjić 1. studenoga 1903. To je bila prva posvećena crkva u mostarsko - duvanjskoj biskupiji.
Prvi veći popravci na crkvi bili su od 1900. do 1903. godine kada je crkva obojena. Zvonik je 1970. nadograđen za dva kata i učvršćen betonskim pločama i vijencima. Prvotna dva zvona su nastradala u I. svjetskom ratu, kada je austro - ugarska vojska od njih napravila topove. U zvoniku se danas nalaze tri zvona. Najstarije je izrađeno 1910. u Ljubljani. Ostala dva su izrađena 1926. god u istom gradu. Posljednja obnova samostanske crkve bila je 1961. i obuhvatila je gotovo sve od poda do krova.
Budući da stara crkva zbog malog prostora nije mogla zadovoljiti bogoštovne potrebe, naročito za vrijeme velikih slavlja (devetnica, sv. krizma, prva pričest...) odlučeno je graditi novu funkcionalniju crkvu. Od 1987. - 1989. sagrađena je nova crkva sv. Ante. Radovi su završeni u proljeće 2004. godine. U dvorištu nove crkve za devetnicu sv. Ante svake se godine okuplja velik broj vjernika. Posebno je svečana sveta misa uočnica samog blagdana, poslije koje se podjeljuje blagoslov majkama i djeci.
Na sam blagdan zaštitnika župe sv. Ante Padovanskoga, 13. lipnja bude nekoliko desetaka tisuća vjernika iz Hercegovine, Dalmacije i drugih krajeva. Na večernjoj misi bude nekoliko tisuća vjernika.
FILIJALNE CRKVE
Osim stare i nove župne crkve koje su posvećene sv. Anti na Humcu, humačka župa ima još devet filijalnih crkava. Uz njih po mnogim grobljima postoje manje kapelice. Filijalne crkve po mjestima, njihovi zaštitnici i datumi slavlja:
|
Mjesto |
Zaštitnik |
Slavlje |
|
Cerno |
Sv. Leopold Mandić |
12. svibnja |
|
C. Grm |
Sv. Ivan Krstitelj |
24. lipnja |
|
G. Radišići |
Sv. Nikola Tavelić |
14. studenoga |
|
Hardomilje |
Sv. Stjepan |
26. prosinca |
|
Lisice |
Velika Gospa |
15. kolovoza |
|
Ljubuški |
Sv. Kata |
25. studenoga |
|
Most. Vrata |
Sv. Jure |
23. travnja |
|
Prolog |
Sv. Franjo |
4. listopada |
|
Zvirići |
Svi Sveti |
1. studenoga |
GROBLJA
U gradu Ljubuškom i 16 sela humačke župe nalazi se 24 groblja. Evo njihovih naziva i rasporeda po mjestima: Bijača (Rujnik); Cerno; Crnopod (Kartuša); Crveni Grm (Kukavice i Radalj); D. Radišići (Krvnica); G. Radišići (Novo groblje); Hardomilje (Staro groblje, Pivnice i Žabar); Hrašljani (Kovačica, Staje i Vitaljina); Humac (Novo groblje i Kosova Gorica); Lisice; Mostarska Vrata (Staro groblje i Novo groblje); Pregrađe (Jabuka i Novo gradsko groblje); Prolog (Kamenice i Novo groblje); Teskera (Karamenovine) i Zvirići (Sulet).
KRŠTENJA - VJENČANJA - SPROVODI
Broj krštenih osoba, vjenčanih parova i umrlih u humačkoj župi zadnjih godina izgleda ovako:
|
Godina |
Krštenja |
Vjenčanja |
Sprovodi |
|
1991. |
197 |
63 |
113 |
|
1992. |
195 |
78 |
140 |
|
1993. |
200 |
70 |
132 |
|
1994. |
213 |
91 |
137 |
|
1995. |
235 |
89 |
137 |
|
1996. |
204 |
79 |
111 |
|
1997. |
199 |
98 |
132 |
|
1998. |
246 |
97 |
137 |
|
1999. |
192 |
77 |
126 |
|
2000. |
208 |
63 |
120 |
|
2001. |
202 |
77 |
100 |
|
2002. |
205 |
95 |
131 |
|
2003. |
176 |
84 |
121 |
|
2004. |
182 |
83 |
128 |
SVETE MISE
Svake nedjelje i blagdana u župi slavimo 16 sv. misa na 11 mjesta i to: Bijača (1); Cerno (1); Crveni Grm (1); G. Radišići (1); Humac (4); Lisice (1); Ljubuški (3); Mostarska Vrata (1); Prolog (1); Zvirići (1); Žabar (1). Svake prve nedjelje u mjesecu slavimo 18. svetih misa na 13 mjesta. Pored gore navedenih mjesta, prve nedjelje u mjesecu su sv. mise na Stajama i Krvnici, a umjesto na Žabaru misa se slavi na groblju Pivnice. Svake treće nedjelje u mjesecu slavimo sv. misu na Starom Hardomilju u novoj crkvi. Svakog radnog dana u samostanskoj i župnoj crkvi na Humcu slavimo određene sv. mise za pokojne i to u 7 i 18 sati, te u crkvi sv. Kate u Ljubuškom u 18 sati. Uz to za pokojne župljane, prema želji pokojnikove obitelji, odmah nakon sprovoda na groblju slavimo sv. misu zadušnicu.
RASPORED SVETIH MISA
Prigodu za sudjelovanje na svetoj misi u našoj župi imate svakog radnog dana na Humcu u 7 i 18 sati, te u Ljubuškom u 18 sati. Raspored sv. misa nedjeljom: Humac 7, 8, đačka u 9,30 i pučka u 11; Ljubuški 9; đačka u 11 i večernja za mladež u 18. Raspored misa po filijalnim crkvama je naizmjenično u 9 i 11 sati. Preko ljeta su svete mise u 8 i 10 sati.
ODREĐENE SVETE MISE ZA POKOJNE
Budući da je naša župa veoma velika a nema dovoljan broj svećenika, nismo u mogućnosti izaći u susret svim Vašim željama za slavljenjem određenih svetih misa za Vaše pokojnike. Stoga Vas pozivamo da godišnje tražite samo jednu određenu sv. misu za sve svoje pokojnike i to po mogućnosti oko godišnjice smrti.
SAKRAMENAT ISPOVIJEDI
Prigodu za ispovijed imate svakog radnog dana prije ili za vrijeme gore navedenih sv. misa. Po filijalnim crkvama prigodu za ispovijed imate prije svake sv. mise. Redovito je ispovijed svake prve nedjelje u mjesecu po filijalnim crkvama. Za duhovne razgovore stojimo na raspolaganju svakog dana prema dogovoru.
SAKRAMENAT KRŠTENJA
Redovito krštenje djece u našoj župi je svake zadnje nedjelje u mjesecu u 11 sati. Uz to svoju djecu možete krstiti svake subote u 11 sati. Krštenje je moguće i u drugim terminima uz dogovor sa župnikom. Krštenje je potrebno najaviti u našem župnom uredu, koji radi svaki dan od 8 - 12 i od 16 - 18 sati.
SAKRAMENAT ŽENIDBE
Dan i sat vjenčanja potrebno je najaviti najkasnije dva mjeseca ranije. Redovito je to subotom i nedjeljom poslije podne. U izvanrednim okolnostima sakramenat ženidbe se može obaviti i drugim danom prema dogovoru. Za vrijeme Korizme nema svečanog vjenčanja. Prije vjenčanja potrebno je proći zaručnički tečaj, obaviti zaruke i navještaj.
SPROVODI
Sprovod Vaših pokojnika potrebno je najaviti u naš župni ured. Iz praktičnih razloga poželjno je da sprovod od kuće do groblja ide automobilima. Redoslijed je sljedeći: u prvom autu križ i obučena djeca, u drugom svećenik, u trećem lijes, a onda najbliža rodbina i ostali automobili. Odmah poslije sprovoda slavimo svetu misu zadušnicu. Narednih dana potrebno je "ispisati" pokojnika u našem župnom uredu. Obično se za pokojnika daje 30 sv. misa (prema Vašoj želji i mogućnostima.)
KLANJANJE PRESVETOM SAKRAMENTU
Prigodu za klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu u našoj župi imate svakog četvrtka u crkvi na Humcu poslije večernje mise u 18 sati. Na klanjanju sudjeluju članovi FRAM-e.
ŽUPNI URED
Naš župni ured radi svakog dana od 8 - 12 sati, te od 16 - 18 sati. U tom vremenu možete izvaditi bilo kakvu potvrdu, dokument ili obaviti drugi posao. Za ispovijed bolesnika i nužnih slučajeva stojimo na raspolaganju u svako doba dana i noći.
| < « | » > |
|---|













